Broj rođenih u Hrvatskoj u 2021

Broj rođenih se ujedno naziva i stopom nataliteta, odnosno stopom rodnosti.

U usporedbi s posljednjih 140 godina, podaci nisu bili nikad ovako poražavajući za malu državu kao što je Hrvatska – ističu stručnjaci. Natalitet u Hrvatskoj u srpnju 2021. godine nalaže rekordno malo broj rođenih beba, što je natjeralo stručnjake da detaljnije pogledaju demografsku sliku u Hrvatskoj.

Naime, isti predviđaju da bi nam sveukupni broj stanovnika mogao drastično pasti kroz godinu dana te pozivaju ljude na vlasti da nešto poduzmu u vezi toga. No, što se zapravo može učiniti kad smo primijetili i novi trend među mladim roditeljima koji ipak odlučuju čekati na prinovu dok im se životna situacija ne stabilizira.

Nekad je bio trend da parovi odmah nakon rješenja stambenog pitanja i onog vezano za zaposlenje, kreću u roditeljske vode, no današnji mladi parovi od kojih bi se očekivala pomoć kod rasta nataliteta, ipak odlučuju čekati. Što? Bolja vremena, vremena kad ćemo biti malo više sigurni u budućnost i stabilnija vremena.

Natalitet u Hrvatskoj  

Broj rođenih u Hrvatskoj u 2021 godini ukazuje na znatan pad stope nataliteta na ovom području. Većina zasluga pripada periodu kad je vladala pandemija zbog Covid-19 virusa. Iako je zasigurno ključna bila kod stope smrtnosti, naime još nam nije poznat utjecaj pandemije na natalitet.

Razlog tome je ujedno i činjenica da podaci o natalitetu nisu uvijek na vrijeme dostupni za statističku analizu. Redovito rezultate vezane za natalitet dobijemo uvijek u narednoj godini, odnosno sa zakašnjenjem.

Iako se očekivao baby boom za vrijeme lockdown-a i brojnih drugih restrikcija, isti je ipak izostao što je ujedno rezultiralo tako da je u Hrvatskoj zabilježeno 12-14% manje rođenih u godini 2021.

Postoji i nova znanstvena disciplina demografije, poznatija pod nazivom digitalna demografija, koja bi mogla pomoći da dobijemo točnije rezultate vezane za broj rođenih u Hrvatskoj u 2021. Uz pomoć ove metode može se unaprijed procijeniti stopa nataliteta ili rodnost na nekom području. Za posljednju godinu uspješno je utvrđeno da je natalitet bio smanjen za 10 % nego što je prethodnih godina bio slučaj.

Što možemo očekivati u skoroj budućnosti?

Niži broj rođenih u Hrvatskoj u 2021 godini nije uzrokovan samo niskom stopom nataliteta. Hrvatsku državu muče dvostruki demografski problemi. Prosjek života hrvatskih građana je dug, tako da sve više imamo starijih pripadnika opće populacije, a djeca se ne rađaju u istom omjeru kao prije. Dapače, slika rodnosti u Hrvatskoj je dosta slična onoj kod siromašnijih zemalja svijeta.

Na nepovoljnu demografsku sliku utječe i iseljavanje.

Oduvijek je poznato da ljudi s naših područja imaju tenziju ići vani, u više politički i socijalno uređene države, najviše u Europi. Najviše Hrvata je odselilo u Njemačku, Irsku pa čak i u skandinavske države poput Norveške ili Švedske.

Sve u potrazi za boljim životnim uvjetima, pošto nekako nemamo osjećaj da će se nešto znatno poboljšati u RH, u skoroj budućnosti. Bogate države svijeta koje pate od istog problema, promoviraju useljavanje, Hrvatsku ipak obilježavaju iseljavanja i to najmlađe populacije.

Iseljavanje ne stvara samo izravan gubitak stanovništva, nego i neizravan, na način da će iseljenici roditi djecu u inozemstvu. Ono što nastaje je izgubljeni natalitet. Hrvatska je na ovaj način izgubila 50 000 učenika, ujedno i dobila 50 000 novih umirovljenika.

Izgubljeni natalitet je ostavio traga na hrvatsku populaciju i po pitanju prosječne starosti stanovništva. Godine 2011. prosječna starost stanovništva je bila 41,7 godina, u usporedbi s godinom 1953 kad je prosječna starost bila 30,7 godina.