Koja hrana ima najviše magnezija? To je pitanje svih koji žele nadomjestiti nedostatak magnezija u organizmu bez umjetnih pripravaka koji su dostupni u ljekarnama.

Unos magnezija nije težak zadatak, pogotovo kad je u pitanju hrana koju volimo. Također je zdravije na ovaj način održavati magnezij u tijelu jer se redovito radi o lako probavljivoj hrani koju većina voli i koja se nalazi u svakoj smočnici, bar dijelom.

U usporedbi sa šumećim tabletama magnezija, pri čemu najčešće izbacimo sav uneseni magnezij mokrenjem, magnezij dobiven iz hrane se zadržava u tijelu.

Od svih blagotvornih učinaka ne treba previše isticati koliko nam je magnezij potreban za ispravno funkcioniranje organizma. Samo ćemo dodati da će magnezij pomoći i kod upale mišića i kvalitete sna.

Zeleno lisnato povrće

Što zelenije to bolje. Kad vidite kelj u dućanu s njegovim tamnozelenim listovima koji štite ostatak ploda – upravo ti najtamniji listovi su bogati izvor magnezija.

Prirodni pripravci magnezija se dobivaju najčešće od najtamnije zelenih algi, upravo zato što tamna zelena nagoviješta brdo magnezija.

Zeleno lisnato povrće, bilo kuhano ili sirovo će poboljšati probavni proces i dovesti magnezij na poželjnu razinu čak i ako se radi o jednom obroku dnevno.

Orašasti plodovi

Orašasti plodoviOrašasti plodovi su inače među prvim namirnicama koja čine zdravu prehranu.

O kojem god nedostatku u tijelu se radilo, orašasti plodovi, upravo zbog bogatstva aminokiselinama i zdravim masnoćama čine temelj zdrave prehrane.

Osim što su bogati magnezijem, održavaju visoku razinu energije kod pojedinca i poboljšavaju opću zdravstvenu sliku.

Banane

Svi promislimo na kalij kad se spomenu banane ali rijetko se spominje koliko su zapravo bogate magnezijem. 100 grama banane sadrži 27 miligrama magnezija, uz koji je važno napomenuti Vitamin C, mangan, B6 i vlakna koji se također nalaze u izobilju u bananama.

Kakao 

Kakao je toliko bogat magnezijem da 100 grama kakaa premašuje dnevnu potrebu magnezija. Na 100 grama sadrži 499 miligrama magnezija a uz to je i odličan izvor željeza, mangana i bakra.

Kakao također pomaže kod borbe s kolesterolom, naravno u umjerenoj količini, zbog prisutnosti flavonoida, koji djeluju kao antioksidans.

Sjemenke

SjemenkeSlično kao i orašasti plodovi i ova skupina namirnica čini okosnicu svake zdrave prehrane. Osim što su sjemenke bogati izvor magnezija, također su bogate zasićenim aminokiselinama, vlaknima, vitaminima i mineralima.

Sjemenke su zdrava grickalica za međuobrok i održavaju dugoročni osjećaj sitosti.

Sjemenke bundeve sadrže 262 mg magnezija na 100 grama.

Mahunarke

Mahunarke su leća, soja, grah, slanutak i grašak. Bogate vitaminima i mineralima poput magnezija ali i željeza i kalija.

Mahunarke također predstavljaju glavni izvor proteina za vege ili vegansku prehranu zbog visokih nutritivnih vrijednosti.

Tofu

Na samo 100 grama Tofu ima 53 mg što ga čini vrhunskim izborom za vegetarijance i ljubitelje raznih varijacija soje.

Uz magnezij, tofu predstavlja bogati izvor kalija, mangana, selena i željeza.

Avokado

Avokado još nazivaju i superhranom upravo zbog svih dobrobiti koje ima na ljudski organizam. Može se pripremati uz salate, voćne i povrtne, raditi od njega umak ili namaz a odlično prija i u sendviču, narezan na vrlo tanke šnite.

Avokado također ima blagotvoran utjecaj na srce jer je iznimno bogat nezasićenim mastima.

Riba

lososVrste ribe kao što su losos, skuša i halibut su inače najpoznatije po visokom udjelu magnezija. Navedene vrste se inače smatraju za masnije ribe, ali bez obzira na to, prehrana bogata lososom ili skušom dokazano ima blagotvorno djelovanje na rad srca i općenitu zdravstvenu sliku pojedinca.

Za kraj

Magnezij je mineral koji naše tijelo samo proizvodi do određene dobi. Nakon toga, osuđeni smo na druge metode održavanja poželjne razine magnezija u tijelu.

Možete se odlučiti i za pripravke dostupne u ljekarni ili na Internetu. Oni dolaze u šumećem obliku, u kapsulama, u prahu i slično. Posavjetujte se s ljekarnikom na koji način piti suplemente kako biste uspjeli održati poželjnu razinu magnezija u tijelu u svakom trenutku.

Kad čujemo riječi ‘proteinska prehrana’ ili dijeta odmah nam na pamet pada meso i samo meso. Osim što iznenadna prekomjerna kupovina mesa može dodatno opteretiti naš novčanik, nije uvijek idealno rješenje za svih.

Proteini se nalaze i u povrću a svaka proteinska prehrana uključuje neograničene količine salata.

Uz to, proteinska prehrana koja ne uključuje proteine životinjskog podrijetla može pomoći dda se osjećamo lakše i poletnije i uključuje mirniji način vježbanja.

Jednostavno jer nije potrebno utezima i kardio treninzima trošiti povećani unos proteina.

Najvažnije je da svoju proteinsku prehranu lišite ugljikohidratima. Također postoje univerzalne namirnice koje je potrebno izbjegavati u slučaju životinjske proteinske prehrane i biljne. Kao primjerice kruh, krumpir, slatkiši, gazirani sokovi i ostale prerađevine šećera.

Proteinska dijeta za vegetarijance

proteinska dijeta za vegetarijanceVegetarijanci koji ne jedu meso životinjskog podrijetla ali jedu ribu imaju neograničeno puno izbora kad je u pitanju proteinski plan prehrane.

Riba je bogata proteinima, ne u istoj količini kao i nemasno meso, ali uz dodatno pojačanje omega masnih kiselina. Također jaja kao namirnica mogu biti okosnica proteinske prehrane.

Jaja su vrlo zdrava namirnica a zbog činjenice da ih se može pripremiti na bezbroj načina, nikad ne moraju dosaditi.

Kuhana jaja su neizostavan sastojak velike većine dijeta i prehrana zbog niskog broja kalorija. Da ne bi dosadila tu su nemasni omleti od raznog povrća ili uz dodatak tunjevine ili gljiva za potpuni obrok.

Od povrća bi svakako trebalo izbjegavati ono koje sadrži ugljikohidrate kao što je krumpir, tikva, kukuruz i grahorice osim mladih mahuna. Što se tiče salata one se preporučuju uz svaki obrok. Bolji efekt će imati salate začinjene maslinovim uljem i limunskom kiselinom.

Upotpunite vege proteinsku dijetu pravilnom rekreacijom

Kad kažemo proteinska dijeta, osim što se sjetimo odrezaka i mesa općenito, pada nam na pamet teretana i svi savjeti koje smo slušali od trenera kad je u pitanju skidanje kila.

Naporni treninzi koji uključuju utege i korištenje tjelesne snage nisu za svakoga, tako ni za pojedince koji koriste vege proteinsku prehranu.

U tom slučaju, dovoljno je raditi vježbe koje vas neće dodatno iscrpiti, poput ciljane meditacije, joge, pilatesa i plivanja.

Rekreacija koja pomaže opustiti mišiće i osigurava masažu unutarnjih organa za bolju funkciju će biti dovoljna.

Što se tiče količine i rasporeda obroka u danu, stručnjaci uvijek preporučuju manje obroke više puta dnevno. Na taj način se održava osjećaj sitosti i smanjuje opći umor koji nastaje unosom ugljikohidrata i šećernih prerađevina. Osim toga, osjećaj gladi zna dovesti do vrtoglavice, tako da je posebno važno ne preskakati obroke, pogotovo ako se radi o planiranoj prehrani.

Dopušteni međuobroci za proteinsku dijetu

Proteinska dijeta

Izbjegavajte čokoladu. Ona će pomoći tijelu da se osjeća super nabijeno energijom samo nakratko. Poslije 15 minuta ćete ponovo osjetiti malaksalost i slabost.

Međuobroci koji su uvijek dopušteni su orašasto voće osim lješnjaka i kikirikija.

Kikiriki ima dobre masnoće u sebi ali i one loše koji odnose energiju tijelu, zato se najviše preporučuju bademi. Pomažu ukloniti mučninu i osjećaj žgaravice te pomažu probavi.

Drugi dopušteni međuobroci uključuju povrće kao što su celer, mrkva, brokula, rotkvice, kelj, blitva od kojeg najpozitivniji utjecaj na tijelo ima ono povrće koje možete konzumirati sirovo.

Voće se ne preporuča, a ako ne možete bez voća onda ga konzumirati tijekom dana, prije večernjih sati svakako.

Margarin, pohano meso, grašak, soju i sir je potrebno izbjegavati također. Mlijeko i mliječni proizvodi su dozvoljeni u ograničenim količinama i sa smanjenim udjelom masnoće.

Jeste li znali da bol u donjem dijelu leđa može biti posljedica stresa?

Ukoliko su leđa vaša bolna točka, onda dobro znate da svaka promjena oko vas može utjecati na njihovo stanje. Bilo da se radi o selidbi, promjeni posla, nekakvom problemu kojem tražite rješenje duže vremena.

Ako se ne radi o direktnoj povredi leđa, najčešći pokazatelj da nešto činimo krivo su bolovi u donjem dijelu leđa. Vježbe koje će nam dugoročno pomoći će uzeti svega 15 minuta vremena dnevno, a leđa će nam biti zahvalna. Koje su najbolje vježbe za bolna leđa donosimo u nastavku teksta.

Bolovi u leđima su rijetko uzrok a više posljedica ignoriranja znakova koje vam tijelo pokušava reći.

Tako je išijas stanje koje nastaje nakon što smo duži period ignorirali smetnje u leđima i kukovima.

U slučaju da vam stolica na poslu ne odgovara, istu zamijenite, nemojte ignorirati vaše tijelo koje vrišti da mu je neugodno.

Ako osjećate smetnje u vožnji osigurajte pojačanje u obliku ergonomskog jastuka za leđa.

Osjetite glavobolju koja ne prolazi niti pomoću tableta za bolove? To je znak da ste leđa predugo ignorirali. Bol se popela sve do vrata i sad tulumari na krvnim žilama u vratu koje na ovaj način opterećene ne dostavljaju dovoljno kisika u mozak.

Osim što biste trebali slušati leđa kad vas upozoravaju da nisu u najboljem stanju, valjalo bi svakodnevno raditi i vježbe koje će ojačati mišiće vrata i ramena, te struka i kukova. Ova skupina mišića vam pomaže dugo stajati na mjestu i nositi lagani teret. Ujedno pomaže leđima da se lakše nose sa stresom i drugim nepovoljnim utjecajima.

Bolovi u donjem dijelu leđa – vježbe

Redovita rekreacija će učiniti mišiće leđa jačim i pomoći vam da se nosite sa svakodnevnim obavezama lakše. Osim toga, vježbe za bolna leđa će pozitivno utjecati i na vaše držanje, kao i samopouzdanje. Važno je reagirati prije nego se bol pojavi. Ako reagirate tek kad je bol neizdrživa, možda je vrijeme za ozbiljnije tretmane kod kiropraktičara.

Istezanje donjeg dijela leđa

Lezite na leđa, pazite da je donji dio leđa ravno na tlu. Noge savijte u koljenima. Uz duboki uzdah iz kukova pružite desnu nogu prema stropu. Zatim istu nogu savijte i postavite u obliku broja 4 tako da stopalo desne noge postavite na lijevo koljeno.

Provucite ruke i obujmite lijevo bedro. Bez naprezanja vrata i leđa, lagano podignite lijevo koljeno okomito na položaj leđa. Dišite duboko dok stojite u toj pozi. Sa svakim izdahom osjetite olakšanje u donjem dijelu leđa.

Nemojte pretjerati s istezanjem. Ako ovu vježbu radite zbog nastale ozljede, ne gurajte granice izdržljivosti. No, ako vježbate preventivno, možete podignuti glavu lagano i pokušati spojiti lijevo koljeno s nosom. Ponovite i na drugoj strani.

Naginjanje trupa u sjedećem položaju

Naginjanje trupa u sjedećem položaju

Kad su u pitanju vježbe za bolna leđa, ova konkretno pomaže i očvrsnuti jezgru, odnosno core. Sjedite u turski položaj, po mogućnosti u čarapama ili bosi. Leđa držite uspravno. Za svaki slučaj na duboki uzdah podignite ramena prema ušima. Na izdah opustite ramena lagano ih pomičući prema nazad. Mogli biste osjetiti da se noge u koljenima podižu i zatezanje u području abdomena.

Važnije je držati leđa ravno nego popustiti pod pritiskom.

Nakon što ste se smjestili, ruke odložite na pod sa svake strane. Desnu ruku lagano podižite na uzdah i prebacite preko lijeve strane tijela. Nastojte da su vam kukovi zalijepljeni za pod. U početni položaj se možete vratiti istim putem ili možete desnom rukom završiti krug. Ponovite na lijevoj strani.

Most

most

Most je jedna od najboljih vježbi za leđa, koja jača, bedra i mišiće gluteusa.

Lezite na pod tako da je donji dio leđa ravan na tlu. Noge savijte u koljenima i pokušajte što više približiti stopala mišićima gluteusa. Podižite donji dio leđa na udah i lagano spustite na izdah. Pazite da je vrat ravan i dišite punim plućima. sa svakim izdahom osjetite olakšanje u donjem dijelu leđa.

Zapamtiti

Leđa su naš saveznik. Važno je slušati ih kad nam šalju signale o svojim sposobnostima. Također bi bilo dobro kad biste preventivno radili jednostavne vježbe za bolna leđa, a ne reagirali kad je možda već kasno.

Čuvajte leđa i zglobove, kako bi oni čuvali vas u svakom trenutku.

Pitate se kako se može izgubiti 1000 kalorija u jedan dan? Da li je to uopće moguće?

E pa moguće je, itekako, no ne jednostavno kao što bismo htjeli. Kako bismo uspjeli sagorjeti i do 1000 kalorija dnevno, nekima će biti potrebno kombinirati nekoliko vrsti vježbi i raznih aktivnosti. Postoji li način da se uz trening 1000 kalorija potroši?

Svakako. Trening od nekoliko kombinacija vježbi, po mogućnosti da trenirate duže od sat vremena i intenzivnim tempom će pomoći kako potrošiti 1000 kalorija dnevno. No brzi tempo života to nekad ne dopušta, a ponekad i ostale obaveze.

Znate li koje vježbe i svakodnevne aktivnosti pomažu trošiti kalorije? Jeste li znali da je shopping, jedan od najdražih svakodnevnih aktivnosti ljepšeg spola zapravo odličan kardiovaskularni trening koji će pomoći sagorjeti veliki broj kalorija, naravno ovisno o dužini shoppingiranja i o samoj osobi.

Neće sve osobe trošiti isti broj kalorija radeći iste aktivnosti u istom vremenskom periodu. Logika nalaže da će veće osobe potrošiti više kalorija preskačući uže nego osobe sitnijeg građe u istom periodu.

Zato valja znati koje aktivnosti će pomoći potrošiti 1000 kalorija dnevno u kombinaciji, odnosno koliko kalorija možete potrošiti radeći iste aktivnosti.

Sat vremena trening 1000 kalorija manje

sat vremenatrening

Intenzivni trening, naročito u društvu s osobnim trenerom, koji će sigurno inzistirati na povećanje otpora za vrijeme treninga, može pomoći topiti kalorije. Trening od 90 minuta već donosi vidljive rezultate nakon samo nekoliko puta.

No, što je s aktivnostima koje možemo obavljati, ne osjećajući obavezu da se dodatno pripremamo za trening. Jedna od takvih aktivnosti je vrtlarenje. Naime, obrađivanje vrta, nešto u čemu većina uživa, pogotovo kao njeguje svojih ruku djelo, može pomoći potrošiti i više od 420 kalorija u sat vremena. Onda kako potrošiti 1000 kalorija dnevno?

Tko god se bavi vrtlarenjem, zna da to nije aktivnost koju možete odrediti na samo sat vremena, to je vrsta zabave putem koje činimo dobro i automatski se bolje osjećamo.

No kalorije koje možemo potrošiti svakodnevnim aktivnostima i one koje trošimo uz ciljani trening nisu iste, odnosno rezultati neće biti isti.

Naime, ciljani trening radi na određenoj skupini mišića, te već nakon kratkog vremena ustrajnosti, možemo vidjeti rezultate zbog kojih većina samo želi trenirati i dalje.

 

Aktivnosti koje daju odgovor kako potrošiti 1000 kalorija dnevno

Hodanje – brzo hodanje, ili hodanje bržim tempom pomaže potrošiti oko 350 kalorija u jedan sat. Kombiniranje ove aktivnosti s nekim drugima bi pomogo potrošiti 1000 kalorija dnevno.

Preskakanje užeta – je jako dobro za kondiciju, pravilan rad srca, pomoći će izbaciti tekućinu koja se zadržava u organizmu i potrošiti i do 700 kalorija u jedan sat.

bicikliranje

Bicikliranje će pomoći potrošiti i do 500 kalorija u jedan sat, a planinarenje jednako kao i hodanje oko 350-400 kalorija.

Jedna od aktivnosti za koju biste rekli da pomaže potrošiti i više kalorija je igranje s djecom, iako stručnjaci procjenjuju da ova aktivnost pomaže sagorjeti oko 360 kalorija u sat vremena.

U slučaju da se ne bavite sportom intenzivno, i niste sigurni želite li početi, s obzirom na svakodnevne obveze, savjetujemo da kombinirate nekoliko aktivnosti u danu kako biste uspješno potrošili 1000 kalorija.

Hodanje će vas razbuditi, pomoći kod kalorija i pritom osigurati ugodnu masažu unutarnjih organa, rezultirajući boljom probavom.

Zajedno s pospremanjem kuće, čuvanjem djece i vrtlarenjem, u kratkom roku ćete doći i to vlastite vrste treninga s kojim ćete trošiti i više od 1000 kalorija dnevno.

Obogatite i vi svoju prehranu voćem koje je bogato proteinima. U ljetnim danima, često gubimo apetit i želju za hranom kad su visoke vrućine prisutne. Uz pomoć redovitog unosa voća možemo se osvježiti, napuniti energijom i nadomjestiti sve prehrambene nedostatke.

Zato trebamo tražiti voće sa najviše proteina.

svježe voče

Voće koje je bogato proteinima, obično dolazi i s dosta kalija u svom sastavu, što znači da pomažu održavati krvni tlak na željenoj razini.

Ako se pitate koje voće ima najviše proteina, vjerojatno ćete se iznenaditi na točan odgovor.

Na listi koju donosimo nalaze se svježe verzije voća i suhe. Suho voće je puno više bogatije proteinima, ali isto tako ima visoki udio šećera, zbog čega savjetujemo oprez pri konzumaciji, pogotovo ako brojite kalorije.

Neke voćke koje ćemo navesti uz visoki udio proteina imaju i visok udio vlakana, što znači da ćete se duže osjećati sitima. Također visoki udio vlakana pozitivno utječe na probavu i imunitet. Druge su ujedno i moćan antioksidans, što znači povoljno utječu na čišćenje organizma. Sve u svemu, voće je zdravo, može biti zasitno a u ljetnim danima koji tek dolaze, ima uvijek više izbora i više egzotičnog voća za kupiti.

Koje voće ima najviše proteina – sušeno ili svježe?

Odgovor je sušeno voće, ipak. Suho voće je također bogato vlaknima, što je dodatna pogodnost a i praktično je za jesti u pokretu. Vrećica sušenih marelica stane u svaku torbu, a samo nekoliko sušenih marelica će vas održavati sitim nekoliko sati, pomoći kod probave i ostvariti visoki unos proteina.

Voće sa najviše proteina

sušeno voče

Sušene marelice – su specifična verzija marelice, koja je poznata po malo bodljikavoj teksturi. Ljudi se često žale na osjećaj peckanja na jeziku nakon što jedu suhe marelice. To svakako nije voće kojeg možete pojesti puno odjednom. Mogli biste osjećati jaku žeđ nakon samo nekoliko sušenih marelica, što je odlična vijest jer ćete morati piti više tekućine. To je nešto što nekako zaboravimo kad smo u žurbi.

Suhe marelice su definitivno voće sa najviše proteina, i imaju 3,4 grama proteina na 100 grama.

Sušene grožđice – za razliku od grožđa, imaju puno više proteina, ujedno i kalija. Ono što vjerojatno niste znali je dok grickate grožđice, unosite također jako puno kalcija, što znači da jačate svoje kosti i zube.

Guava – ovaj puta svježa, se ugurala odmah nakon dva gore navedena primjera voća. Ono što možda niste znali je da je samo pola voćke Guava sadrži količinu C vitamina potrebno za jednu osobu, na dnevnoj razini. Osim toga, Guava je bogata lipokenom, antioksidansom koji nalazimo u ralčici, samo u puno manjem omjeru.

Datulje – sušene ponovo, jako bogate proteinima, vlaknima i kalijem. Visoki unos vlakana će vas duže držati sitim ali i pomoći sniziti razinu kolesterola u krvi.

Suhe šljive – vjerovali ili ne, suhe šljive tek sad dolaze na red, što bi moglo zbuniti jer većinom budu prve na listi za ljude s probavnim problemima. Suhe šljive također imaju dosta fenola, koji pomaže spriječiti rak i čuva zdravlje srca. Pripazite kad ih konzumirate jer jednako tako imaju i visoki udio šećera.

Avokado – ovu voćku najčešće spominjemo kad pričamo o zdravim masnoćama. Avokado je prilagodljiv jelima, može se termički obraditi na nekoliko načina, s njime ukrasiti voćna salata i sendvič, a neizostavni su dio umaka guacamole, poznatog po zelenoj boji. Također ima puno kalija.

Bilo da se radi o svježem ili suhom voću, voće sa najviše proteina je jednostavno uklopiti u gotovo svako jelo. Neko voće možete tretirati kao čitav obrok, dok će neko (kao bademi i sušene brusnice) djelovati kao savršen međuobrok, održavajući vas sitim i zadovoljnim.

Bajadera je jedan od najpoznatijih slatkiša proizvedenih u Hrvatskoj. Karakterizira je specifičan okus koji nastaje kombinacijom badema i čokolade. Upravo zbog guste teksture i činjenice da je zasitna, Bajadera se smatra za stolni slatkiš najbolje serviran u zimskim danima. Najpoznatija verzija je kupovna Bajadera, ali postoje i brojni recepti za kolač Domaća Bajadera, a za neke od njih vam neće trebati više od 30-ak minuta vremena.

U nastavku teksta vam donosimo recept za bajaderu koji će vas oboriti s nogu. Ne samo da je konačan rezultat poznatog okusa, nego domaća bajadera napravljena na sljedeći način može biti i posna, odnosno zdravija.

bajadera

Naići ćete na brojne verzije domaće bajadere online, dok mi želimo istaknuti jedan poseban recept, za koji vam neće biti potrebno više od 25 minuta vremena. Uzmite u obzir da se domaća bajadera treba hladiti, te se svakako savjetuje da se servira ohlađena kao stolni kolačić. No za pripremu vam ne treba puno.

Istaknuti ćemo činjenicu da u ovom receptu nema potrebe za tešim sastojcima kao što su maslac i jaje, kad je u pitanju smjesa od mljevenih keksa i oraha. Umjesto dva navedena sastojka, domaća bajadera će biti još boljeg okusa ako koristite vodu i margarin. Uz to, duže će i trajati, jer su u pitanju sastojci dužeg životnog vijeka, koji se manje kvare.

Također ne treba pretjerivati sa dodavanjem šećera, jer će kolač biti dodatno zaslađen čokoladom, onom koju koristite za nadjev i čokoladom za preljev.

 

Recept za bajaderu koja se topi u ustima

recepti za bajaderu

Recept koji smo pripremili za vas u nastavku teksta je dovoljna porcija za 10 osoba. Trebat će vam svega 15 minuta za pripremu svih potrebnih sastojaka i otprilike 10 minuta za termičku obradu odnosno kuhanje sastojaka.

Sastojci:

  • 2 dcl vode
  • 25 dkg margarina
  • 20 dkg kristal šećera
  • 1 vrećica vanilin šećera
  • 40 dkg mljevenog keksa
  • 30 dkg mljevenih oraha
  • 10 dkg čokolade za kuhanje

Glazura se sastoji od:

  • 15 dkg čokolade za kuhanje
  • 6 jušnih žlica ulja

Upute za pripremu

U posudu na štednjaku ulijte vodu, dodajte margarin narezan na kocke, šećer i vanilin šećer.

Sastojci se trebaju otopiti u jednoličnu smjesu, polako miješati na laganoj vatri.

U odvojenu posudu, malo veću po dimenzijama, odvojite mljeveni keks i pomiješajte dobro s mljevenim orasima. Nakon što je suha smjesa spremna, napravite rupu u sredini i ulijte otopljene sastojke sa štednjaka u sredinu i dobro promiješajte kako bi se dobila ujednačena smjesa.

Odvojite smjesu na dva jednaka dijela. U jednu polovicu ulijte otopljenu čokoladu za kuhanje.

Pripremite posudu u koju ćete složiti kolač. Prvo prekrijte dno posude tamnim dijelom te odmah zatim nanesite svijetli sloj i zagladite. Glazuru ćete pripremiti tako da u duploj posudi na vatri pomiješate čokoladu za kuhanje sa 6 žlica ulja.

Glazuru prelijte preko svijetlog sloja na kraju. Glazura će biti u skroz tekućem stanju, ali ne paničarite jer kolač prije serviranja mora u hladnjak i to preko noći.

Za ljetno osvježenje, za posebne prigode ili kad vam gosti dođu nenadano, uvijek možete sklepati ovaj kolač na brzinu komplimenti jamčimo, da neće nedostajati.

Gusta kosa zdravog sjaja koja raste nesmetano je želja više manje svih pripadnica ljepšeg spola. Tretmani za kosu koji su danas lako dostupni mogu oštetiti kosu zbog kemijskih sastojaka, učestalog feniranja, kovrčanja i sličnih postupaka.

Osim toga, čini se da su najpopularnije boje za kosu one neprirodne u stvari. Kako bi se postigla kričavo plava, zelena ili roza boja kose, prethodno ju treba dodatno posvijetliti. Preparati koji se koriste u procesu mogu učiniti kosu jako slabom i spriječiti njen rast.

najbolja hrana za rast kose

Kad kažemo hrana za rast kose, ne govorimo o pripravcima koje možete sami napraviti u obliku maske za kosu. Naprotiv, govorimo o hrani koju svakodnevno unosimo u naš organizam. Hrana koju redovito konzumiramo utječe na cjelokupno zdravlje i na to kako se osjećamo. Zdrava i sjajna kosa je rezultat uravnotežene prehrane, dok kosa nezdravog izgleda upućuje da možda ne konzumiramo prave namirnice.

Najbolja hrana za rast kose

Svaka vlas se sastoji od proteina, keratin, što znači da bi naša prehrana trebala obilovati proteinima u svom sastavu. Najbolja hrana za kosu, namirnica koja je u svom prirodnom obliku prepuna proteina je jaje. Ujedno pomaže i kod bržeg rasta kose, osim što ju obnavlja od korijena do vrhova. Nedostatak proteina u našem organizmu može svakako prouzročiti slabiji rast kose, ispucale vrhove i beživotan izgled kose, no nije jedini faktor na koji treba obratiti pažnju.

Jednako je sa željezom u krvi. Anemija i oštećena kosa su povezani simptomi. Valjalo bi u svakodnevnu prehranu unijeti više namirnica koje su bogate željezom, kako bi se kosa mogla regenerirati iznutra.

nnajbolja hrana za rast kose

Za veći unos željeza, obogatite svoju prehranu mladim špinatom, ciklom, crvenim mesom i ostalim namirnicama koje utječu pozitivno na razinu željeza u krvi.

Citrusno voće je hrana za kosu koja će pomoći apsorbirati željezo i vratiti kosi zdrav izgled. Naime, osim što obiluju vitaminom C, citrusi ili agrumi sadrže kolagen, koji je neizbježan sastav svake zdrave kose.

Šarenilo na tanjuru

Na zdrav izgled kose, osim loše prehrane, mogu utjecati i drugi čimbenici, kao što su genetika, godine života, hormonalni poremećaji ili jednostavno prejaki tretmani vlasišta i kose.

Na genetiku i godine možemo slabo utjecati, s hormonalnim poremećajima se može, s puno napora, doći na kraj ali prehrana je nešto na što možemo utjecati u potpunosti. Za zdravlje unutarnjeg organizma, koje će se odraziti na našoj vanjštini, potrebno je redovito uzimati ‘nove’ namirnice kojima ste obogatili prehranu.

nnajbolja hrana za rast kose

Bobičasto voće – odličan dodatak za kolače, kreme i jogurte, bobičasto voće obiluje željezom, vitaminima potrebnim za pravilan rad srca i jetre, i ono najvažnije, jako su ukusni.

Orašasti plodovi – zbog toga što su bogati zasićenim masnim kiselinama, omega 3, 6 i 9, orašasti plodovi su neophodna hrana za kosu. Omega kiseline naše tijelo nažalost, ne može proizvesti samo, zato je potrebno unositi ga putem hrane.

Integralne žitarice – su bogate biotinom, koji je neophodan za sintezu aminokiselina koje aktivno potiču bolji rast kose. Biotin također hrani ćelije stanica nutrijentima te omogućava njihov pravilan rad. Uz to obiluju cinkom, vitaminima i mineralima i željezom.

Nekad davno, prije nego su postojali hladnjaci i adekvatna mjesta za skladištenje hrane, kako bi očuvali nutritivna svojstva i svježinu namirnica, naši preci su koristili proces konzervacije ili fermentiranje hrane. Fermentirana hrana je lakše probavljiva jer se u procesu fermentacije djelomično razgrađuju sastojci hrane. Uz to, dokazano je da ima dodatnih pozitivnih učinaka na naše tijelo i cjelokupni organizam. Postoje brojni recepti za fermentiranje hrane jer se fermentirati može gotovo sve. Čak i tijesto.

fermentranje hrane

Dok se odvija fermentiranje hrane, stvaraju se blagotvorne probiotičke bakterije koje dokazano, imaju veliki broj pozitivnih učinaka na endokrini sustav, metabolizam, imunitet pa čak i na borbu s alergijama. Probiotici pomažu održati crijevnu floru netaknutom i odličan su saveznik u borbi protiv gljivica koje mogu nastati uzimanjem antibiotika. Prije nego se uputimo u detalje fermentiranja hrane za početnike, uzet ćemo primjer kiselog kupusa, koji dokazano ima više vitamina C nego citrusi i agrumi. Kiseli kupus su cijenili i moreplovci, zbog blagotvornog utjecaja i prevencije skorbuta.

Lagan posao s malo potrebnih detalja

U principu, fermentacija hrane je vrlo jednostavan posao. Ono što je potrebno imati je čist i dostatan spremnik, nekoliko pomoćnih sastojaka i hranu koju želite konzervirati na ovaj način.

Prije nego uopće krenete s fermentiranjem hrane, pogotovo ako ste početnik, najvažnije je osigurati čisto okruženje za pripravke i čiste i suhe posude, kako bi se izbjegla nepoželjna plijesan. Naime, žive kulture (kao one koje se koriste pri fermentaciji hrane) u mokrom okruženju će uzrokovati plijesan na fermentima, što baca sav naš trud u vjetar.

Neki recepti zahtijevaju hermetički zatvorene posude tokom fermentacije, zato treba provjeriti sve detalje koji će biti važni i nakon procesa. Na primjer, povrće bi trebalo biti u čvrsto zatvorenoj posudi za vrijeme kiseljenja, dok Kombucha ipak treba utjecaj zraka za ispravnu fermentaciju.

Također biste trebali znati unaprijed koliko vremena treba određenoj namirnici za ispravnu fermentaciju. Ako se radi o dugoročnom procesu (cca mjesec dana) onda je najbolje naći zamračeno i hladno mjesto gdje će se fermentacija moći odvijati bez nepoželjnih posljedica. Ukoliko osjetite da nešto ne miriše kako treba za vrijeme konzerviranja, najčešće je potrebno mijenjati ferment i početi proces ispočetka.

Recepti za fermentiranje hrane

 

Opcije za fermentaciju su brojne. Možete fermentirati ukusan doručak, povrće i probiotičke pripravke, pa čak i kruh. Sve je više popularan kruh od kiselog dizanog tijesta ili sour bread.

Fermentirana mediteranska salata

Ovaj recept je vrlo popularan u mediteranskim i južnoameričkim državama. Koristi se kao prilogu uz brojna jela tokom cijele godine.

fermentirana mediteranska salata

Sastojci:

  • voda (500ml)
  • ocat (vinski ili jabučni)
  • morska sol bez jodi
  • ljuta paprika
  • mrkva
  • cvjetača
  • celer

Svo povrće sitno nasjeckajte. Kod fermentiranja je važno koristiti staklene posude, a kad je salata u pitanju, poželjno bi bilo da su i duboke, kako biste što više sitnog povrća mogli spremiti. Sol (1 žlica) rastopite u vodi i dodajte ocat.

Kad ste svo povrće dobro ugurali u staklenku, tekućinom prelijte povrće i stavite teret na vrh, kako bi povrće ostalo dobro stisnuto.

Za ovaj recept je potrebno 5 dana ostaviti prelivenu smjesu pod teretom u mračnoj i hladnoj prostoriji. Povrće nakon 5 dana možete servirati ili spremiti za zimu. No imajte na umu da je najbolje potrošiti smjesu unutar 3 mjeseca od stavljanja u hladnjak.

Namaz od fermentiranih sjemenki

Namaz od fermentiranih sjemenki

Sastojci:

  • sojino vrhnje ili jogurt
  • polovica pečene tikve (po mogućnosti hokkaido)
  • sol (bez jodi)
  • 100 g bučinih sjemenki
  • bučino ulje

Bučine sjemenke je potrebno namočiti i ostaviti u vodi 2 dana. Nakon toga ih je potrebno isprati. Fermentirane sjemenke pomiješajte s ostalim sastojcima u blenderu i postepeno dodajite sojin jogurt dok se sastojci ne pretvore u namaz. Čuvati u hladnjaku. Nakon 3 dana smjesa se može servirati, no ako želite više kiseli okus slobodno ga pustite u hladnjaku i dalje. S obzirom da se proces fermentacije u ovom slučaju nastavlja odvijati, namaz će biti kiseliji što duže stoji.

Pred nama je još jedna zima, vrijeme kad sve oko nas tone u san. Dani su kraći a mi sve skloniji klupčanju s dobrom knjigom pod dekicu, po mogućnosti uz toplo piće. Ovo razdoblje donosi sa sobom i težu prehranu, odnosno želju za nečim toplim i konkretnim. Manje jedemo sirovu hranu, a najpoznatija salata za ovaj period je ona ‘francuska’ koja po sastojcima ne priliči običnoj salati, s obzirom da je začinjena s majonezom. Nažalost, brza proizvodnja hrane danas i općenito brzina kojom živimo naše živote, ne garantiraju hranjive prehrambene proizvode, barem ne koliko su bili nekad.

Zato stručnjaci preporučuju veći unos vitamina i minerala, odnosno mikronutrijenata koji su nam neophodni za zdravlje. Važni minerali i vitamini se danas najčešće pronalaze u obliku označenom ‘dodatak prehrani’. Dodatak prehrani je svaki proizvod koji će pomoći da apsorbiramo što više nutrijenata iz našeg jelovnika, da zadržimo nutrijente u organizmu i da izbacimo ono što nam ne služi. Ističemo dva dodatka prehrani, namirnice koje se lako pronalaze u prirodi i sirovoj hrani, a to su Omega 3 masne kiseline i Koenzim Q10. U nastavku teksta donosimo posebne upute kako održati vitalnost i za vrijeme zimskih dana te čemu treba posvetiti posebnu pažnju.

Zdrav dodatak prehrani

Kako temperature padaju, apetit nam se otvara za težu hranu, a volja za kretanjem je sve manja i manja. Kako bismo održali zdravlje organizma i snažan imunitet, savjetujemo da ne zaboravite na dvije namirnice, odnosno faktora ključna za naše zdravlje. Govorimo o Omega 3 masnim kiselinama i Koenzimu Q10, koji u kombinaciji održavaju našu vitalnost i ono najvažnije, jak imunitet. Osim što revitaliziraju naš organizam iznutra, ove dvije namirnice će pomoći i kod stalnog umora, manjka sna i općenitog raspoloženja, te čudesno pomažu održati zdravu kožu, kosu i nokte.

omega3

Osim što štite srce i krvne žile sniženjem triglicerida, Omega 3 kiseline pomažu i kod upalnih procesa te imaju antiaritmijsko djelovanje. Dokazano je da imaju pozitivan utjecaj i na pamćenje, naše kognitivne sposobnosti te se smatraju jako dobrim borcem protiv Alzheimerove bolesti. Omega 3 kiseline posjeduju jedinstvenu sposobnost ubrzanog uklanjanja lipida iz krvi poslije jela te na taj način štite i pospješuju vrlo važne metaboličke procese. Pozitivno djeluju na gubitak sna, simptome depresije, libido i pomažu regulirati krvni tlak.

U prirodi možemo pronaći namirnice i hranu koja je puna omega 3 kiselinama. To su riba, orašasti plodovi, plodovi mora, alge, sjemenke (među kojima je najbogatija omega 3 kiselinama Chia sjemenka) i preparati od ribljeg ulja, u kojima je omega 3 jedan od glavnih sastojaka.

Koenzim mladosti

Još jedan od ambasadora vitalnosti i zdravlja kojeg predstavljamo danas je definitivno Koenzim Q10. Iako mi sami proizvodimo ovaj koenzim, nakon srednjih dvadesetih (poslije 25. godine života) proizvodnja koenzima Q10 znatno opada, te je potrebno pronaći način kako ga nadoknaditi prirodnim putem.

koenzim q10

Najvažnije uloga koju ima koenzim Q10 za naš organizam je pretvorba prehrambene energije u energiju našeg tijela. Hrana koja radi za nas, odnosno, ona hrana nakon koje se osjećamo poletno a ne umorno. Najviše ga proizvode srce, jetra, bubrezi i gušterača. Vitalnost ovih organa također ovisi o količini koenzima q10 koju unosimo ili proizvodimo. Jednako pomaže kod cirkulacije, stimulira imunitet, povećava razinu kisika u tkivu i pomaže nam u borbi protiv starosti. Nedostatak koenzima q10 može rezultirati ubrzanim starenjem stanica i naše kože. Zato ga se i naziva ‘koenzimom mladosti’; pomaže kod elastičnosti kože i samim time usporava proces nastajanja bora.

Pronađite svoje ambasadore mladosti i zdravlja na jednom mjestu

Svi imamo individualne potrebe za namirnicama koje služe kao dodatak prehrani. Nadomjestak namirnica koje nam nedostaju može značiti pametna investicija za naše zdravlje. Važno je znati da ih nije baš korisno konzumirati uz kavu ili alkohol, koji negativno utječu na pravilnu apsorpciju dodataka prehrani.

Na tržištu možete pronaći razne oblike nadomjestaka prehrani. Oni dolaze u prahu, kao šumeće tablete ili u kapsulama. Svakako bi bilo dobro provjeriti podrijetlo omega 3 masnih kiselina u navedenim proizvodima. Jedan od takvih proizvoda na tržištu je Malinca Omega 3 masne kiseline u kapsulama (https://www.malinca.hr/omega-3.html), proizveden od algi. Omega 3 kiselina u algama je najsličnija onoj koju nalazimo u ribi, što znači da su mikroalge, ujedno i jedan od najstarijih organizama na svijetu, izvrstan biljni izvor omega 3 masnih kiselina. Kapsule Omega 3 kiseline iz Malince su 100% prirodan proizvod. Veganskog podrijetla, bez laktoze, glutena, šećera i ostalih aditiva.

Koenzim q10 je dio svake stanice, što znači da njegov nedostatak u organizmu može loše utjecati na vitalnost naših unutarnjih organa, bez da smo toga zapravo svjesni. Dodatak prehrani Malinca Koenzim Q10 (https://www.malinca.hr/koenzim-q10.html) je patentirani ekstrakt crnog papra. Putem linka možete besplatno naručiti pakiranje od 60 kapsula, potpuno prirodnog podrijetla i bez umjetnih aditiva. Odličan je izvor vitamina i minerala neophodnih za pravilan rad srca, jetre, bubrega i gušterače, svih organa koji nam pomažu izbaciti nepotrebne tvari u prehrani.

Spomenuli smo kako svatko od nas ima individualne potrebe kad pričamo o dodacima prehrani. Prije nego se odlučite za redoviti unos bilo kojeg dodatka prehrani da se posavjetujete s liječnikom ili nutricionistom.

Vitamini i minerali bi trebali imati posebno mjesto u našoj prehrani. Možemo primijetiti kako se danas hrana proizvodi i obrađuje u puno kraćem roku nego u prošlosti. Ubrzana obrada hrane je nažalost dodatno opteretila tlo na kojem ju uzgajamo, što je rezultiralo  ukloniti hranom bez važnih nutrijenata, minerala i vitamina. Zato se danas ljudi opredjeljuju za dodatke prehrani, koji pomažu revitalizirati tijelo i održati poželjnu razinu pozitivnih čimbenika u našem organizmu. Dodatak prehrani ne znači da se previše jedete nego da uz pomoć suplemenata pomažete što bolju apsorpciju elemenata važnih za zdravlje i općenitu imunološku sliku.

vitamin d3

Svi smo čuli za vitamin D. To je vitamin iz sunca, odnosno vitamin koji sami proizvodimo uz pomoć sunčevog svjetla, a proizlazi iz kolesterola koji se nalazi u našoj koži. Vitamin D dodatno pomaže kod:

  • zdravlja zubi i kostiju
  • podjele stanica
  • rada mišića
  • održavanju normalne razine kalcija u krvi
  • pravilne apsorpcije kalcija i fosfora u krvi

Razne vrste Vitamina D

Vitamin D se može kategorizirati na nekoliko načina. Prvo da objasnimo koliko vrsta ovog vitamina postoji. Dostupne verzije ovog vitamina su D2, još poznat kao ergokalciferol i D3 odnosno kolekalciferol. Naša koža u doticaju s ultraljubičastom svjetlosti proizvodi upravo D3, koji je i učinkovitiji od D2. Vitamin D2 je biljnog podrijetla, a D3 nalazimo u ribi, jajima, jetri i nekim vrstama lišajeva. Među najpoznatijim izvorima vitamina D3 je upravo sobov lišaj ili Cladonia Rangiferina. Sobov lišaj se koristi još od 15.-og stoljeća a radi se o smjesi algi i gljivica, koji u simbiozi, tvore savršenu prehranu za sobove. Vrlo je otporan na hladnoću i može dugo preživjeti bez vode.

 

Vitamin D3 u kapsulama – dodatak prehrani prirodnog podrijetla

vitamin d3

Suplement koji je važan kao Vitamin D3 možete pronaći u raznim oblicima u ljekarnama i biljnim drogerijama, od kojih ističemo prah, šumeći oblik i onaj u kapsulama. Možete ga pronaći i u namirnicama provjerenog ekološkog i organskog podrijetla. Takve namirnice znaju biti cjenovno zahtjevnije od dodatka prehrani, zato se velika većina opredjeljuje baš za suplemente Vitamina D3 u obliku kapsula provjerenog podrijetla. Jedan takav proizvod je također Malinca Veganski Vitamin D3 (https://www.malinca.hr/vitamin-d3.html) koji dolazi u pakiranju od 60 kapsula. Preporučena dnevna doza je dvije kapsule dnevno. Bilo da se radi o većem nedostatku vitamina D3 ili zanemarivom, dvije kapsule dnevno će uredno održavati poželjnu razinu D3 u krvi.

Najčešći znakovi da vam nedostaje D3 su anemija, blijedost u licu i neizlječivi umor. Uz Malinca veganski vitamin D3, preporučamo i probiotike koji u simbiozi s D3, obnavljaju probavni sustav i održavaju urednu crijevnu floru.

Što su probiotici?

Živi mikroorganizmi koji u dovoljnoj količini imaju povoljan utjecaj na zdravlje organizma. Drugi naziv na koji ćete naići je dobre bakterije ili imunobiotici. Uloga koju imaju probiotici je uspostava ravnoteže dobrih i loših bakterija u našem crijevnom sustavu. Crijevna mikroflora se može poremetiti uslijed konzumacije antibiotika, raznih poremećaja, stresa, prekomjerne konzumacije alkoholnih pića ili izlaganjem ranim toksinima. Čak i prekomjerna upotreba antibakterijskih sapuna može imati nepovoljan utjecaj na njihovu ravnotežu.

probiotici

Jedna od najvećih zabluda je da probiotici mijenjaju uništenu crijevnu floru. Oni zapravo stvaraju zamjenske kolonije koje pomažu organizmu obavljati funkcije koje inače radi prirodna crijevna flora. Na taj način, naša prirodna crijevna flora ima prostora za obnoviti se, dok kolonije rade za nju. Tada nastupa zamjena obnovljene crijevne mikroflore s kolonijama.

Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium i Lactobacillus, zbog povoljnog učinka u slučaju proljeva, konstipacije pa čak i gljivičnim oboljenjima kao što je Candida Albicans. Dokazano je također da probiotici povoljno utječu na regulaciju kolesterola u krvi, prevenciju karcinoma debelog crijeva te poboljšavaju imunološki sustav. Dobri su pomagači kod simptoma alergije i drugih vrsta infekcija, pogotovo infekcije mokraćnog sustava.

Od poznatih lako dostupnih namirnica, probiotičko djelovanje imaju jogurt, kobasice, sir, kefir i kiseli kupus. Pri proizvodnji navedenih namirnica se već dugi niz godina koriste bakterije mliječnih kiselina, koje su prepune probioticima.

Imunobiotici koji sadrže 100% čiste mikrobiološke kulture

Imunobiotici (probiotici) koje proizvodi Malinca (https://www.malinca.hr/probiotici.html) se sastoje od 16 jedinstvenih mikrobioloških sojeva koji po jednoj kapsuli pružaju čak 20 milijardi živih kultura. Dolaze u obliku DR HPMC kapsule koja se aktivira tek kad stigne u crijeva. Njihove mikročestice prašine su presvučene posebnim slojem, putem mikrokapsulacije koja povećava stabilnost mikrobioloških kultura. Osim što održavaju stabilnost kultura, probiotici sadrže i hranu za mikrofloru u obliku fruktooligosaharida i biljnog inulina. Otporni su na kiselinu i žuč, te u skladu s prirodno ekološkim načinom proizvodnje, povoljni za vegane i vegetarijance. Ne sadrže umjetne aditive, šećer i bojila.

Preporučena doza je 1 kapsula dnevno, neposredno prije jela, koje će se potom pobrinuti da kapsula dođe u crijeva što prije.